Idemo dalje   (1301)

Nasloni se stablo svom težinom
Na zid od pruća privremeni
Pa naša kućica blago naše
Postane proplanak bezimeni

Svjesni slabosti svojih ruku
Ne branimo svoje prepuštamo
Poslije noćima utučeni
Film iz prošlosti prematamo

Od tada mnoga jutra svanu
S prolaženjem se vrijeme ne šali
Resetirajući se se ponekad osjetimo
Da nam nešto važno fali

  Pjesma dana - Sve